|
Para el maya el maíz es sagrado. Es la gracia suprema con la cual fue hecho el hombre y por esta misma razón de ser tratado con mucho respeto. Los siguientes relatos acerca del origen del maíz fueron tomados del libro sagrado del Chilam Balam. “El nacimiento de la primera gracia divina, que fue la primera semilla de maíz, ocurrio cuando era infinita la noche, cuando aún no había dios. El maíz no había recibido el don divino y estaba solo, dentro de la noche, cuando no había cielo ni tierra. El maíz permanecía oculto bajo la montaña. El antiguo Chak dios del trueno, hizo pedazos la roca y el maíz quedó libre, nació”.
“El maíz estaba oculto bajo una gran peña y solo las hormigas lo conocían. Un día la zorra hallo y probó unos granos de maíz que las hormigas habían dejado caer cuando lo sacaban. Los comió y le parecieron deliciosos. Cuando la hormigas volvieron esa noche, la zorra las siguió, pero la grieta que había en la roca era demasiado pequeña para que pudiera alcanzar el maíz. Por lo tanto, hubo de contentarse co los granos que dejaban las hormigas. Al regresar junto a los otros animales, la zorra se ventoseo, aquelos quisieron saber que había comido que hasta sus vientos olían tan bien, la zorra negó heber hallado un nuevo alimento, pero los otros animales siguieron en secreto y vieron lo que comía. Ellos también comieron maíz y les gustó y pidieron a las hormigas que les sacaran más granos. Las hormigas se avinieron al principio, pero viendo que no podían aprovisionar a todos los animales se negaron a sacar más maíz. Los animales pidieron ayuda a las grandes hormigas rojas y después a la rata, pero no pudieron meterse en la grieta. Finalmente, comunicaron al hombre el secreto de aquél maravilloso alimento y éste pudo romper la roca y extraer el maíz”.
IXI'IM U siijil ixi'im Tia'al maya'e le ixi'imo' uts'. Noj gracia yéetel le beta'ab winik le o'olale' k'abeet u chinpolta'a. Le jats'uts' tsikbalo'oba' tio'olal bix uch u siijil le ixi'imo' t-ch'a'aj ti' u a'lmaj t'aanil ch'iilam Balam. “U siijil le yax k'uyen gracia, le yax i'naj ixi'im, uch le ka'ach mina'an u xuul ak'ab, le ka'ach mina'an k'uj. Le ixi'imo' ma'a u k'am ka'ach u k'uyen ts'abilaj chen tu junaj yan ka'ach ichil le ak'abo', le ka'ach mina'an ka'an, mix lu'um. Le ixi'imo' u ta'akmuba yaanal k'aax. Le uchben Cháak u k'uji lelem, tu pa'aj le tuncho' ka jook' le ixi'imo', siiji”.“Le ixi'imo' u ta'akmuba tu yaanal junp'eel nojoch tuunich chen k'ajola'an tumen le sinko'obo'. Junp'eel k'iine' x-ma ch'omak tu kaxta ka tu tunta jayp'eel u neek' le ixi'im tu p'ato'ob le sinko'obo' le tun jo'osko'obo'. Tu jantaj ka kichaj tu chi'. Le ka ka' sunajo'ob le sinko'obo' ti le ak'abo', x-ma ch'omake' tu balanto'ob, ba'ale' le jool yan ti' le tuncho' jach taj chichan ka'ach tia'al ka beyak u chukik le ixi'imo'. Le o'olal yanchaj u ki'imakkunsik u yóol yéetel le ixi'im ku p'atko'ob le sinko'obo'. Le ka' suunaj tu yiknal le u laak' alak'o'obo', le x-ma ch'omako' ka tu cha'aj u book, le alak'o'obo' takchaj u yojetko'ob ba'ax tu jantaj jach taj ki'ibok, le x-ma ch'omako' ma'a tu ya'alaj wa ts'o'ok u kaxtik junp'eel tumben ki'waj, ba'ale' le u lak' alak'o'obo' tu t'ulpachto'ob ka tu yilo'ob ba'ax ku jantik. Le tio'ob xane' tu janto'ob ixi'im ka ki'ichaj tu chi'ob ka tun tu k'ato'ob ti le sinko'obo' ka u jo'oso'ob u lak' ixi'im tio'ob. Le sinko'obo' kaj u betko'ob, ba'ale' ka tu yilo'ob ma'a tun beytalo'ob u laj tsentiko'ob le alak'o'obo' ma' tu yoto'ob u josko'ob u laak' ixi'im. Le alak'o'obo' tu k'ato'ob antaj ti le nojoch chak sinko'obo' ku ts'o'okole' ti le ch'o'o, ba'ale' ma' beychaj u yoskuba'ob tu yanal le tuncho'. U ts'o'oke', tu tsikbato'ob ti juntuul nojoch wiinik ti mokt'aanil le jats'uts' ki'iwajo' le ti' uch u pajchaj u pa'ik le tuncho tia'al u jo'osik le ixi'imo'”. LA MILPA En principio para producir un kilo de maíz, necesitamos tierra, vegetación, lluvia, luz solar y aire. Estos cinco elementos naturales son tan importantes que, si uno de ellos falla no hay maíz, así de sencillo. Aparentemente en pocos renglones se puede describir el rudimentario proceso de la preparación de terreno, la siembra, los cultivos, y la cosecha; pero no es así, el trabajo de la milpa es mas complicado de lo que parece. El sistema utilizado es la roza, tumba y quema que fue practicado en la agricultura prehispánica, hoy es la que sigue practicando, ya que es un método que se adapta a las necesidades de los mayas por ser el mas barato. Sin embargo, la milpa tradicional maya en la actualidad es mas complicado que antes; el desmonte y la quema mas perfectos, la siembra y los cultivos mas cuidadosos buscando siempre compensar la poca producción. En este sistema agrícola tradicional, la tierra es utilizada durante dos ciclos para luego ser abandonada como monte bajo (hubche), para que pueda recuperarse mas o menos entre 10 o 20 anos.
El calendario agrícola conocido como Xóok K'iino' o cabañuelas, todavía indica que clima regirá para el ciclo agrícola, aunque con algunos cambios; pero la creencia se mantiene viva. KÓOL U kaajbale' tia'al u ts'a'ik junp'eel kilo ixi'im, kabeet to'on lu'um, k'aax, cháak, k'iin, yéetel iik'. Le jo'péel ba'alo'oba' jach taj k'a'anan, wa junp'eel ichilo'ob mina'ane' mina'an ixi'im, chen beyo'. Bey chen ch'aabi ju beytal u tso'olo u méeyjta'aj le lu'umo', le paak'alo', yéetel le jocho', ba'ale' ma'a beyi', u méeyaji le kóolo' yaj ma'a je'ex ku yila'alo'. U méeyajile le te janch'ako', lu'ubsaj che' yéetel tóok le te meyajta'ab tu k'iinil le ch'ilankabo'obo', tak bejla'a ku meyajta'a le te u méeyaji maya'ob tumen ma'a ko'oji'. Ba'ale', le maya kóolo' te k'iino'oba' jach taj yaj ma'a je'ex ka'ache', u lu'ubsaj che'ile' yéetel le tóoko' yan u utsil beta'a, le paak'alo' kalanbil tia'al u yantal junp'iit u yiich. Ti le méeyaj kóola' le lu'umo ku pa'k'aj ka'p'eel ja'ab tia'al u p'aata tia'al jubche' tia'al u je'ele ichil lajun wa jun k'aal ja'bo'ob. U poopil u méeyaji k'aax yéetel lu'um k'ajolan bey le Xóok K'iino', tak bejla'a ku ye'esik bix kun bin le k'iinilo'obo' tia'al u méeyajta'a le kóolo', yéetel u jela'anili, ba'ale tak bejla'a ku chimpolta'a wa ku xo'okoj.
De Gregorio Vázquez Canché
|